Skupina poljskih graničara
raznesena je bombom na poljsko-ukrajinskoj granici. Jedini preživjeli je
kapetan Wiktor Rebrow. Tko je i
zašto raznio Čopor (kako se
graničari nazivaju)? Što znači poruka koju je netom prije eksplozije Rebrow
dobio na mobitel? Tužiteljica je uvjerena u njegovu krivicu, a svi njegovi
suborci i djevojka nastradali su eksploziji. Što se krije iza svega? Jesu li
odgovorni krijumčari ljudi ili postoji krtica unutar same organizacije? Na sva
ta pitanja nastoji odgovoriti serija „Čopor“ u produkciji HBO Europa koja je dostupna na servisima HBO on Demand i HBO GO.
Nakon izvrsnog „Gorućeg grma“ u kojem je HBO Europa tematizirao slučaj Jana Palacha, serija „Čopor“ vjernija je standardnoj kriminalističkoj
potki kakvu smo, primjerice, mogli vidjeti u hrvatskoj seriji „Počivali u miru“. U nekoliko sam
navrata tijekom gledanja pomislio kako hrvatski proizvod ni po čemu ne zaostaje
za ovim poljskim koji je u doba izlaženja izazvao pozornost i uglavnom
pozitivne kritike.
Tvorac serije je Wiktor Platkowski koji je priču
zamislio kao kriminalističku dramu sa socijalno angažiranim elementima. U
serijalu od šest epizoda prve epizode funkcioniraju bolje nego svršetka, najviše
zato što je kraj nedorečen. Tvorci serije su se očito nadali nastavku
emitiranja pa su neka ključna pitanja ostavili otvorenima. Wiktor Rebrow upada
u stereotip pravednika unutar korumpiranog sustava koji mu kontinuirano
podmeće. Takvog smo već imali prilike vidjeti i ranije, primjerice u seriji „24“. „Čopor“, naravno, nema tu dramsku
napetost, ali u okvirima europske produkcije radi se o zanimljivoj seriji u
kojoj čak i klišeji previše ne bodu u oči. Leszek
Lichota u glavnoj je ulozi sasvim solidan iako mu na trenutke fali
uvjerljivosti. Daleko su zanimljiviji ženski likovi. Oni su i napisani kompleksnije
i glumački daleko više intrigiraju. To se odnosi na Aleksandru Poplawsku kao tužiteljicu Igu Dobosz i Magdalenu
Poplawsku kao Nataliju Tatarkievicz.
Upravo je Tatarkievicz jedan od najzanimljivijih likova u seriji jer svojim
postupcima postaje katalizator radnje kako sezona odmiče prema kraju.
Priča „Čopora“ odvodi nas u
probleme s čečenskim izbjeglicama, s krijumčarima ljudi, korupcijom koja seže
do najviših slojeva politike i vojske, ali i priča priču o jednom stresnom
poslu koji često „pojede“ one koji ga obavljaju. Zavjera čijom žrtvom se čini
Rebrow možda ima dugačke krakove no njen je izvor ipak nešto bliže samim graničarima,
a u razloge njegova postojanja nemoguće je ulaziti bez da se pokvari priča. U
prvim epizodama zanimljivom se činila dinamika između Gryzwe (Bartlomiej Topa) i Rebrowa, no kako je serija odmicala
dalje tako su oba glumca gubila na uvjerljvosti. Šteta je za samu seriju što je
potka toliko predvidljiva pa nešto što je vrlo dobro započelo do kraja ipak ne
opravda na početku visoko postavljena očekivanja.
Nedavno je objavljena vijest kako
je, iako isprva nije planirao, HBO odobrio drugu sezonu „Čopora“. Možemo očekivati
kako će određeni nedostatci prve sezone u narednoj ipak biti ispravljeni jer je
scenaristima očito ispunjena želja u drugoj sezoni. Nadam se samo kako će
scenarij ipak biti nešto ambiciozniji.
Usprkos određenim manjkavostima, „Čopor“
je odlična europska kriminalistička serija u kojoj se može uživati. Meni je još
zanimljivija iz hrvatske perspektive jer je plod jedne od onih sustava i
kinematografija s kojima se možemo i trebamo uspoređivati. „Počivali u miru“ su
probili led u tom žanru i što se tiče ambicioznosti i što se tiče produkcije, „Patrola na cesti“ je nastavila taj put
(iako ni približno toliko uspješno), a dosta se očekuje i od „Novina“ koje su na projektu okupile
respektabilnu ekipu. „Čopor“ je jedan od mogućih putokaza za daljnji razvoj,
ali i ideja kojom bi se mogle iskoristiti lokacije koje u hrvatskim
produkcijama nismo previše viđali.
Nadam se kako aktualni trenutak na
našoj političkoj, ali i medijskoj sceni neće zakočiti taj put. Bilo bi lijepo
vidjeti i hrvatsku HBO produkciju sličnog tipa. „Čopor“ pokazuje kako to može
izgledati. Projekti spomenuti u gornjem odlomku pokazuju kako za to imamo i
potencijala i znanja.
Ocjena: 7/10
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International License.
0 komentari:
Objavi komentar