Svima je dosta ispraznih i patetičnih ljubavnih priča koje kao na pokretnoj traci izlaze iz Hollywoodske produkcije. No, bez obzira na to svake godine dobijemo barem desetak novih filmova koji djeluju kao reprize onih od lani i onda se među njima nađe jedan koji malo odstupa i kod kojega se iza patetične maske krije potencijal. Lanjska godina nam je dala "We'll Never Have Paris" koji je nakratko zasvijetlio u mraku prosjeka i ukazao kojim smjerom bi romantične komedije trebale krenuti da izbjegnu klišeje. Iako je i sam prepun klišeja, poruka koju nosi za ostatak žanra je jasna, "Woody je opet moderno!"
Dok Woody Allen polako korača svoje zadnje filmske korake i u poznim godinama oduševljava publiku, Simon Helberg pregledava "Annie Hall" i "Manhattan" iznova i iznova učeći zanat velikana. Po ovom filmu zaključujem da je pomno pregledao i "Midnight in Paris" jer je taj filmski prijelaz iz New Yorka u Pariz najpoznatiji kod Woodyja, iako je često korišten i kod drugih. Zaboravimo sada tu "međunarodnu tranziciju" i podsjetimo se humora koji je Woody od samog starta karijere promovirao... Pun mizantropije i te neke, za Woodyja, prirodne nezadovoljštine, ali ispresijecan pametnim dosjetkama koje su školski ukomponirane u film. Sada se trgnite iz tog nostalgičnog zanosa i pogledajte ovaj film!
Simon Helberg nije legitiman nasljednik velikog Woody Allena, ali je svakako legitiman kandidat za nasljednika, zapravo i jedini koji mi pada na pamet. Možda dobijemo novog Allena i prije nego što ostanemo bez starog, tko zna. "We'll Never Have Paris" je pozornica na kojoj je Helberg demostrirao svoje znanje i neznanje te otkrio potencijal koji daje nadu za to da će Woody jednog dana dobiti legitimnog nasljednika.
Veliki plus za ovaj film je bilo upravo to što je Simon Helberg upleten u njega. Nema segmenta koji nema njegov potpis, a kada se to spoji sa planetarnom slavom Howarda Wolowitza dobije se besplatna reklama, jer koji ljubitelj "Teorije velikog praska" ne bi pogledao nešto novo od Howarda. A kada njemu pridodamo i Melanie Linskey koja je u "Dva i pol muškarca" utjelovila Rose dobivamo svakako privlačni glumački duo. No, nažalost tu sve staje - na imenima. Gluma koju su prikazali u filmu nije bila dovoljno dobra i na trenutke je djelovala toliko šablonizirana i beskrvna da sam skoro ugasio film. Ali ipak su sa nekoliko duhovitih dosjetki i koliko toliko zanimljivom pričom uspjeli proizvesti gledljiv film.
"We'll Never Have Paris" je film poetičnog naslova koji kao da je ispao iz neke Wordsworthove ili čak Kranjčevićeve pjesme. Nažalost, ostatak ekipe nije bio na nivou naslova i dobili smo još jednu prosječnu ljubavnu komediju koja nam je ipak ukazala na to da Helberg može daleko. Ima još puno za prijeći, ali uz malo bolji scenarij i kvalitetniju glumačku postavu mogao bi napraviti puno. Ovaj film je zasadio novog Woodyja, a hoće li narasti... reći će nam godine!
Ocjena: 5/10
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International License.