RECENZIJA: "The Big Short / Oklada stoljeća" (2015.) - Kad miris love pomuti zdrav razum...

Puno filmova je snimljeno o američkom Wall Streetu, brokerima i burzi, ali niti jedan film dosad nije pokazao potpunu sliku sveg onog što se krije u pozadini trgovanja vrijednosnim papirima i ekonomije jedne države, pa čak i čitavog svijeta. "The Big Short" je biografska drama, snimljena prema stvarnim događajima, koja je nastala po polu-autobiografskoj knjizi Michaela Lewisa "Liar's Poker". "The Big Short" ili u prijevodu "Oklada stoljeća" je izvrsna biografska drama koja nudi komičan i zabavan prikaz iznimno teških i osjetljivih tema kao što su globalna kriza, novac i financije. 

"The Big Short" je jedan od onih filmova koji od gledatelja zahtijeva kratku pripremu. Ako se ne snalazite u ekonomskim vodama i ekonomski poslovni termini su Vam nepoznanica mogli bi imati određenih problema pri shvaćanju filma. S obzirom na navedeno, odlučio sam napraviti kratki uvod koji bi trebao pomoći gledateljima koji ne dolaze iz ekonomske ili financijske branše. 

Kasnih 1970-ih američke banke nisu bile niti približno unosne kao danas. Tadašnji predstavnici bankarskog sektora bili su gubitnici, propali prodavatelji osiguranja i neuspješni računovođe. Tako je bilo sve dok se nije pojavio Lewis Ranieri, čovjek koji je osmislio hipotekarne mjenice/obveznice. Pokušat ću laički objasnit kako je to Ranieri zamislio i kako je došlo do jedne od najvećih pljački ovog stoljeća. Čovjek dolazi u banku i traži kredit, a banka ga zauzvrat traži hipoteku na nekretninu kao instrument osiguranja. Ranieri je osmislio da se više dobivenih hipoteka grupira u posebnu mjenicu/obveznicu koja se zatim prodavala investitorima, a financijske ili vladine institucije su ubirale prinos od izdanih mjenica/obveznica. Posao bankara je cvjetao, ubirali su ogromne provizije za realizaciju kredita, a tu su bili i veliki prinosi od redovnih kamata. Bankari su postali pohlepni i došlo je do porasta kamata na hipotekarne kredite. Ljudi nisu više mogli plaćati kredite, ostajali su bez posla i prihoda, a banka im je uzimala nekretnine. Dolazilo je do sve više prijevara i raznih malverzacija, a sve kako bi se plasiralo što više kredita. Banke su se nakrcale 'lošim kreditima', a hipotekarne mjenice/obveznice su gubile na svojoj vrijednosti. Veliku ulogu imale su i rejting agencije koje su davale ocjene za bonitet navedenim mjenicama čije vrijednosti su se lažno prikazavale što je 2008. dovelo do globalne krize. Došlo je do totalnog kolapsa tržišta nekretnina, američkog Wall Streeta, ali i tržišnih burzi i državnih ekonomija diljem cijelog svijeta. 

Priča u filmu se bazira na četiri glavna lika koji su ranije od svih uvidjeli ogromnu laž i prijevaru u srcu ekonomije. Nekretnine su uvijek stabilne, kao i osiguranje hipotekama, jer tko ne bi plaćao hipoteku za svoju kuću? No, tako ne misli Michael Burry (Christian Bale) koji je menadžer upravljanja imovinom investicijskog fonda na Wall Streetu. Burry traži vrijednost gdje god ju može pronaći, a nakon što otkrije da banke gomilaju 'loše kredite' dolazi na ideju zamjenskih kredita kojima će skratiti rok hipotekama. Drugim riječima, kladi se protiv banaka i tržišta nekretnina, te očekuje da hipotekarne mjenice/obveznice padnu što će njegovom fondu donijeti višestruku zaradu. Bale je zaradio brojne pohvale za svoju ulogu, a svakim danom stižu nove nominacije na njegovu adresu. Moram priznati da je Bale jedan od mojih omiljenih glumaca i rekao bih za njega da je glumac sa sto karaktera. U "Okladi stoljeća" ima ulogu asocijalnog menadžera fonda koji nema nikakav društveni život, a jedino u čemu je dobar su brojevi. Od Balea uvijek očekujemo fantastične predstave, a on nam ih uvijek pruža. Posebno mi se svidio trenutak kad se njegov lik u filmu bori sam sa sobom i novcem investitora koji se čini izgubljen, a s razglasa rastura Metallica i Master of Puppets. Introvertirani Baleov lik i metal glazba u pozadini su nešto fantastično. 

Drugi lik je Mark Baum kojeg glumi Steve Carell. Drago mi je da je Carell napravio ogroman zaokret u svojoj karijeri i postao ozbiljan glumac, a nakon fantastične uloge u "Foxcatcheru" možemo reći da je Carell u "Okladi stoljeća" opet ukrao show. Carell ovaj put glumi poslovnog čovjeka s Wall Streeta, voditelja investicijskog fonda koji usko surađuje s bankom pod čije vlasništvo fond pripada. Carellov lik Mark Baum je svojevrsna moralna vertikala filma. Baum je čovjek koji upravlja novcem i kojem je profit uvijek na pameti, ali i čovjek kojeg je obilježila prošlost. Zbog tragičnog događaja iz osobnog života Baum ne trpi laži i nepravde, ne vara ljude i pokušava raditi moralno i odgovorno. 

Ryan Gosling glumi Jareda Vennetta, bankarskog službenika koji će uvijek primiti novac od bilo koga za bilo što, a jedini cilj u životu mu je pobrati što više bankarskih premija. Jared ima iznimno važno ulogu kao spona između banaka i investicijskih fondova, ali zbog svoje neozbiljnosti ne djeluje kompetentno. Gosling je u filmu dosta lošiji od Balea i Carella, a u prilogu mu nije išla niti tamna boja kose na koju kod njega nismo navikli. 

Četvrti i najmanje utjecajan čovjek koji je vidio što se događa na tržištu je Ben Rickert (Brad Pitt). Rickert je bivši trgovac i broker koji je napustio biznis jer smatra da neće propasti samo burza, već čitav svijet. Njegova uloga u filmu je asisistiranje dvojici mladića koju su nadobudno ušli u 'svijet novca'. Nema se što puno pisati oko Pittove uloge s obzirom da je proveo kratko vrijeme pred kamerom, ali svojim imenom je svakako pridonio filmu jer kad vidite na okupu Balea, Carella, Goslinga i Pitta znate da se 'kuha' nešto veliko. 

"The Big Short" je edukativna komedija u kojoj je vrlo vješto zapakirana jedna svjetska tragedija. Redatelj Mckay u naše domove donosi lijepo zapakiranu tempiranu bombu za koju se nadamo da neće eksplodirati. Gubitak povjeranja u sistem i teza 'krivi su obični ljudi' prikazani su s nevjerojatnom lakoćom, a umjesto bijesa i prijezira, kod gledatelja izazivaju samo podsmijeh. McKay je koristio razne metode kako bi razbio težinu i ozbiljnost prikazane situacije. U filmu se glavni likovi direktno obraćaju gledatelju i objašnjavaju problem, a javljaju se i popularne zvijezde kao što su Margot Robbie, Selena Gomez ili neki kuhar kojem nisam zapamtio ime. McKay se kockao s komedijom koja prikazuje kriminalnu pljačku stoljeća, ali je ostvario pun pogodak! "Oklada stoljeća" je pametan, zabavan, edukativan i ono najbitnije, vrlo važan film. 

Vjerujem da se sjećate "Vuka s Wall Streeta" i Leonarda di Capria u ulozi pomahnitalog Jordana Belforta. Redatelj "Oklade stoljeća" je Adam McKay koji je, za razliku od Scorsesea, odlučio u potpunosti zanemariti privatni život svojih likova i prikazati ih samo kao figure u svijetu biznisa gdje se sve vrti oko novca. McKay je iskoristio dopadljive protagoniste koji su prepuni cinizma i iako su oni pozitivci u ovoj priči, i oni trče za novcem. Ako nas je Tom McCarthy "Spotlightom" upozorio na probleme u Katoličkoj crkvi, McKay nam je s "The BigShort" otvorio oči kad je u pitanju svjetska ekonomija i globalna kriza. Bez obzira da li Vas zanimaju ekonomski fenomeni i makroekonomski trendovi, "Okladu stoljeća" jednostavno morate pogledati jer ona ima utjecaj na sve nas. Rekli bi iz Jinxa 'srušilo se sve...'. Čista desetka je ipak ostala stajati, a "Oklada stoljeća" je opravdala epitet jednog od najboljih filmova iz 2015. godine.

Ocjena: 10/10

Ocjena čitatelja:

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International License.